U naslovu rada evidentno je da se kroz cijeli rad obrađuje tema poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Svaka država ima svoj porezni sustav, pa tako i Republika Hrvatska. Jedan od poreza u poreznom sustavu jest porez na dohodak. Svaka zaposlena osoba koja prima plaću obveznik je poreza na dohodak. Porezna obveza svakog zaposlenika je plaćanje poreza te je to i njihova zakonska dužnost. Budući da se bruto plaće, mjesta stanovanja ili broj uzdržavanih članova razlikuju od osobe do osobe, tako se razlikuje i iznos poreznog opterećenja koji je osoba dužna platiti te iznos koji pripada državnom proračunu. Dužnost svakog zaposlenika jest da bude porezno sposoban podmiriti svoje dugove i porezno pismen podmiriti ih pravovaljano i na vrijeme, kao i izbjegavati poreznu evaziju. Porezno opterećenje osim osobnih promjena svake osobe u slučaju preseljenja, promjena primanja, tj. bruto plaće ili promjenom osobnog odbitka razlikuje se i provođenjem poreznih reformi od strane Ministarstva financija. Porezne reforme mogu se odnositi na promjenama iznosa minimalne bruto i neto plaće, promjenom iznosa osobnog odbitka, promjenama stopa poreza na dohodak i ostalim promjenama. U radu se postupno obrađuje tema poreza na dohodak od nesamostalnog rada, počevši od uvoda i pojašnjenja osnovnih pojmova, preko primjera različitih poreznih primanja različitih poreznih obveznika kroz godine. U posljednjem dijelu analiziraju se donesene porezne promjene koje djeluju od 2016. godine do 2021. godine i donosi se zaključak vezan za posljednju poreznu reformu koja je stupila na snagu u siječnju 2021. godine.