Jedinice lokalne i regionalne samouprave, te grad Zagreb, svake godine donose svoj proračun kojim stvaraju plan alokacije sredstava koje imaju na raspolaganju. Samostalni proračuni lokalnih jedinica temelj su uspješne decentralizacije kojoj Republika Hrvatska teži. Institucija proračuna posebno se razvija u zapadnim zemljama gdje su prvenstveno rezultat borbe za prevlast između zakonodavne i izvršne vlasti te u kojima se razvija suvremena ideja jednogodišnjeg proračuna na svim razinama vlasti. S padom feudalnog sustava kraljevima i prinčevima postalo je potrebno da sredstva za svoje pothvate dobivaju oporezivanjem, a ne davanjima. Nestankom starih feudalnih obveznika porezni obveznici zahtijevali su konzultacije prije nego što budu oporezovani. Time se sve više jačala uloga građanstva koja je kulminirala francuskom revolucijom i stvaranjem drugačijih političkih sustava u kojima državnim proračunom upravlja vlast koju je izabrao narod. U ovom radu analiziran je proračun Zadarske županije, pri čemu se istražuju kretanja proračunskih sredstava u posljednjih nekoliko godina, kako bi se vidjelo u kolikoj mjeri neočekivane makroekonomske prilike i promjene, među koje svakako spada pandemija bolesti COVID-19 koja se posebno odrazila na gospodarstvo Zadarske županije s obzirom na veliku orijentiranost turizmu, utječu i na proračunsko planiranje i uspješnu alokaciju sredstava u županiji. Također su analizirane i najvažnije odrednice procesa stvaranja proračuna pri čemu je predstavljen model odozgo prema dolje primjenjivan u Zadarskoj županiji upravo na primjeru donošenja proračuna u toj županiji.