| Abstract | U radu se razmatraju radni odnosi državnih službenika te radno vrijeme kao poseban radnopravni institut u državnoj službi. Državna služba u svom funkcionalnom i organizacijskom smislu specifična je djelatnost. Službeničke odnose definiraju određene posebnosti koje ga na taj način razlikuje od standardnih radnih odnosa. U tom smislu se i radno vrijeme pojavljuje kao iznimno važno pitanje funkcioniranja državnih službi. Radno vrijeme prema svojoj definiciji je razdoblje tijekom kojega je zaposlenik ( u ovom slučaju državni službenik) radi izvršenja poslova svog radnog mjesta dužan svoju radnu snagu staviti na raspolaganje poslodavcu. Na radni odnos državnih službenika primjenjuje se Zakon o državnim službenicima te se on primjenjuje na sve državne službenike koji su zaposleni u državnim tijelima. Osim navedenog, radne odnose državnih službenika definiraju i drugi zakoni, zakonski te podzakonski akti kako bi se službenički odnosi mogli lakše primjenjivati. Kako bi radni odnosi bili što fleksibilniji, dolazi do promjena tradicionalnih koncepata radnog vremena tako što se uvode promjene u kvalitetniju i bolju organizaciju radnog vremena. Pojavljuju se novi oblici radnog vremena, rad na izdvojenom mjestu u hibridnom modelu rada u kontekstu ubrzane digitalne revolucije, rad na daljinu i sl. Cilj rada je skrenuti pozornost na činjenicu da državni službenici imaju izuzetno važnu i specifičnu ulogu u državi i općenito u društvu jer obavljaju poslove i donose odluke u ime države. U tom kontekstu, dobra organizacija radnog vremena državnih službenika doprinijela bi jačanju profesionalizma i etičkih standarda u državnoj službi te administrativnog kapaciteta, što bi rezultiralo boljoj kvaliteti javnih usluga, ažurnosti i orijentaciji službenika na postizanje što boljih rezultata. Tijekom izrade ovog rada upotrebljavana je i analizirana dostupna literatura, kako u pisanom tako i u elektroničkom obliku te stručni i znanstveni članci te statistički podaci. Na kraju su predočena zaključna razmatranja ovog rada, uz navođenje popisa korištene literature. |
| Abstract (english) | The paper discusses the employment relationships of civil servants and working hours as a distinct labor law institute within the civil service. The civil service, in its functional and organizational sense, is a specific activity. Official relationships are defined by certain peculiarities that set them apart from standard employment relationships. In this regard, working hours emerge as an exceptionally important aspect of the functioning of government services. Working hours, as defined, refer to the period during which an employee (in this case, a civil servant) is obligated to make their workforce available to the employer for the execution of their job tasks. The Law on Civil Servants is applicable to the employment relationship of civil servants and is extended to all civil servants employed within government bodies. Additionally, other laws and legal acts, both primary and subordinate, define the employment relationships of civil servants, making it easier to apply these official relationships. In order to make employment relationships more flexible, changes are made to traditional concepts of working hours, introducing improvements in the organization of working hours. New forms of working hours emerge, such as remote work, hybrid work models in the context of the accelerated digital revolution, and remote work. The aim of this paper is to draw attention to the fact that civil servants hold an extremely important and specific role within the state and society, as they perform tasks and make decisions on behalf of the state. In this context, effective organization of the working hours of civil servants would contribute to enhancing professionalism and ethical standards within the civil service, as well as administrative capacity, resulting in better quality public services, timeliness, and officials' focus on achieving better results.Throughout the development of this paper, available literature was used and analyzed, both written and electronic, as well as expert and scholarly articles and statistical data. The concluding considerations of this paper are presented, along with a list of the utilized literature. |
